October 23, 2024

MESSK SAI UMA NAIN BA REUNIAUN SEAMEO RIHED 2024

Díli, 11/10/2024: Ministériu Ensinu Superior, Siénsia no Kultura, sai uma nain dahuluk ba reuniaun nível rejionál “SEAMEO RIHED 2024” (Southeast Asian Ministers of Education Organization – Regional Centre for Higher Education Development) nian, ba iha Setor Ensinu Superior, ne’ebé mak realiza iha Salaun Hotel Novo Turismo Dili, durante loron 2 (11 to’o 12 Outubru 2024), hodi kolia kona-ba assuntu sira ne’ebé relatívu ho Ensinu Superior iha rejiaun ASEAN nian.

Sorumutu Konsellu Administrasaun SEAMEO RIHED refere hanesan sorumutu tékniku ba nível Diretores Jerais no ofisiál sira husi País Membru sira ne’ebé iha ASEAN nian, ho tema no assuntu ba sorumutu refere, mak hanesan iha 11 Outubru 2024, sorumutu kona-ba “32ND SEAMEO RIHED Governing Board Member Meeting” no ba loron daruak nian iha 12 Outubru 2024, sorumutu “16TH SEA-HIED SOM, Southeast ASEAN Higher Education Senior Officer Meeting”.

Iha sesaun sorumutu ida ne’e, Diretora Centro SEAMEO RIHED, Dra. Romyen Kosaikanont, afirma katak, “objetivu jeral hili Timor-Leste sai nudar uma nain ba sorumutu rejionál ida ne’e mak atu bele lori Membru Konsellu Administrasaun sira, bele koñese di’ak liu tan ambiente Timor-Leste nian.” No parte seluk, objetivu prinsipal husi sorumutu entre Konsellu Administrasaun no ofisiál sira husi Ministériu Ensinu Superior sira ne’e mak atu hodi diskute no aprova kona-ba proposta no estratéjia sira ne’ebé relatívu ho assuntu Ensinu Superior nian, hanesan iha área kapasita rekursu umanu, teknolojia, no mos assuntu sira seluk ne’ebé iha relasaun ho kondisaun no nesesidade Ensinu Superior nian, liu-liu ba promosaun kualidade ensinu superior nian no nia rekursu sira iha kada país membru sira, no mos ba nesesidade komun husi país ASEAN sira hotu atu nune’e hodi bele garantia sustentabilidade iha ensinu superior ho nia dimensaun sira iha kada país membru ida-idak no prinsipal liu iha rejiaun ASEAN.

Iha parte seluk, Diretora Jerál Ensinu Superior no Siénsia Timor-Leste, Sra. Maria Filomena Lay Guterres, afirma iha nia intervensaun katak Timor-Leste hato’o nia agradesimentu ba prezensa husi partisipantes sira ne’ebé mak hola parte iha sesaun sorumutu ordinária anual ida ne’e. Hanesan passu experiénsia importante ida ba Ministériu Ensinu Superior, Siénsia no Kultura, tamba bele organiza sorumutu ho nível rejionál nian.

Iha sesaun ne’e mos, Diretora Jerál partilha iha nia intervensaun relativa ho atinjimentu no programas esensial sira ne’ebé Ministériu Ensinu Superior, Siénsia no Kultura nian, hanesan prezensa Lei-Base Ensinu Superior, revizaun Sistema Nasionál Kualifikasaun, no mos programa sira seluk ne’ebé ho nia sentidu ligadu ho polítika Ministériu nia atu promove kualidade no internasionálizasaun ba Instituisaun Ensinu Superior iha Timor-Leste nian, no mos polítika Ensinu Superior Timor-Leste nian atu aliña ho sistema ASEAN nian, ne’ebé mak hanesan mos rekezitu ida atu hodi kontribui ba Timor-Leste nia preparasaun atu sai nudar membru plenu ASEAN nian.

Portanto, SEAMEO RIHED (Southeast Asian Ministers of Education Organization – Regional Centre for Higher Education Development) mak hanesan instituisaun rejionál ne’ebé foka ba dezenvolvimentu no fortalecimento setor Ensinu Superior iha rejiaun Sudeste Aziátiku nian. Ho nia missão prinsipal mak atu promove kolaborasaun multilateral entre país membru ASEAN sira hodi bele hadi’ak kualidade, relevánsia no competitividade husi Ensinu Superior, liuhusi polítika sira, peskiza, no programas kapasita umanu, ne’ebé mak suporta dezenvolvimentu sustentável no inovasaun iha rejiaun nian.

Sorumutu ida ne’e halao ho forma prezensiál no online, ne’ebé membro Konsellu Administrasaun husi país 7 hola parte prezensialmente hanesan husi país Cambodia, Brunei Darussalam, Filipina, Malásia, Tailándia no Timor-Leste rasik. No iha sesaun online, hola parte husi país 3: Indonézia, Mianmar no Lao PDR (Laos).

0Shares