July 27, 2024

๐‘ซ๐’Š๐’”๐’„๐’–๐’“๐’”๐’ ๐’…๐’† ๐‘บ. ๐‘ฌ๐’™๐’‚. ๐’ ๐‘ด๐’Š๐’๐’Š๐’”๐’•๐’“๐’ ๐’…๐’ ๐‘ด๐’Š๐’๐’Š๐’”๐’•รฉ๐’“๐’Š๐’ ๐’…๐’ ๐‘ฌ๐’๐’”๐’Š๐’๐’ ๐‘บ๐’–๐’‘๐’†๐’“๐’Š๐’๐’“, ๐‘ช๐’Šรช๐’๐’„๐’Š๐’‚ ๐’† ๐‘ช๐’–๐’๐’•๐’–๐’“๐’‚ ๐’๐’‚ ๐’„๐’†๐’“๐’Š๐’Žรณ๐’๐’Š๐’‚ ๐’…๐’† ๐’ˆ๐’“๐’‚๐’…๐’–๐’‚รงรฃ๐’ ๐’…๐’ ๐‘ผ๐‘ต๐‘ป๐‘ณ

๐—˜๐˜…๐—ฐ๐—ฒ๐—นรช๐—ป๐—ฐ๐—ถ๐—ฎ๐˜€ ๐—ฆ๐—ฒ๐—ป๐—ต๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€ ๐— ๐—ฒ๐—บ๐—ฏ๐—ฟ๐—ผ๐˜€ ๐—ฑ๐—ผ ๐—ฃ๐—ฎ๐—ฟ๐—น๐—ฎ๐—บ๐—ฒ๐—ป๐˜๐—ผ ๐—ก๐—ฎ๐—ฐ๐—ถ๐—ผ๐—ป๐—ฎ๐—น

๐—˜๐˜…๐—ฐ๐—ฒ๐—นรช๐—ป๐—ฐ๐—ถ๐—ฎ๐˜€ ๐—ฆ๐—ฒ๐—ป๐—ต๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€ ๐— ๐—ฒ๐—บ๐—ฏ๐—ฟ๐—ผ๐˜€ ๐—ฑ๐—ผ ๐—š๐—ผ๐˜ƒ๐—ฒ๐—ฟ๐—ป๐—ผ

๐—ฆ๐—ฒ๐—ป๐—ต๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€ ๐—˜๐˜…-๐— ๐—ฒ๐—บ๐—ฏ๐—ฟ๐—ผ๐˜€ ๐—ฑ๐—ผ ๐—š๐—ผ๐˜ƒ๐—ฒ๐—ฟ๐—ป๐—ผ ๐—ฎ๐—พ๐˜‚๐—ถ ๐—ฝ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€๐—ฒ๐—ป๐˜๐—ฒ๐˜€

๐— ๐—ฎ๐—ด๐—ปรญ๐—ณ๐—ถ๐—ฐ๐—ผ ๐—ฅ๐—ฒ๐—ถ๐˜๐—ผ๐—ฟ ๐—ฑ๐—ฎ ๐—จ๐—ก๐—ง๐—Ÿ

๐—ฅ๐—ฒ๐—ฝ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€๐—ฒ๐—ป๐˜๐—ฎ๐—ป๐˜๐—ฒ๐˜€ ๐—ฑ๐—ผ๐˜€ ๐—ฃ๐—ฎ๐—ฟ๐—ฐ๐—ฒ๐—ถ๐—ฟ๐—ผ๐˜€ ๐—ฑ๐—ฒ ๐——๐—ฒ๐˜€๐—ฒ๐—ป๐˜ƒ๐—ผ๐—น๐˜ƒ๐—ถ๐—บ๐—ฒ๐—ป๐˜๐—ผ

๐— ๐—ฎ๐—ด๐—ปรญ๐—ณ๐—ถ๐—ฐ๐—ผ๐˜€ ๐—ฅ๐—ฒ๐—ถ๐˜๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€ ๐—ฑ๐—ฎ๐˜€ ๐—œ๐—ป๐˜€๐˜๐—ถ๐˜๐˜‚๐—ถรงรต๐—ฒ๐˜€ ๐—ฑ๐—ฒ ๐—˜๐—ป๐˜€๐—ถ๐—ป๐—ผ ๐—ฆ๐˜‚๐—ฝ๐—ฒ๐—ฟ๐—ถ๐—ผ๐—ฟ ๐—ฎ๐—พ๐˜‚๐—ถ ๐—ฝ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€๐—ฒ๐—ป๐˜๐—ฒ๐˜€

๐—ฆ๐—ฒ๐—ป๐—ต๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€ ๐—ฃ๐—ฟ๐—ผ-๐—ฅ๐—ฒ๐—ถ๐˜๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€, ๐—ฉ๐—ถ๐—ฐ๐—ฒ-๐—ฅ๐—ฒ๐—ถ๐˜๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€ ๐—ฒ ๐——๐—ฒ๐—ฐ๐—ฎ๐—ป๐—ผ๐˜€ ๐—ฑ๐—ฎ ๐—จ๐—ก๐—ง๐—Ÿ ๐—ฆ๐—ฒ๐—ป๐—ต๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€ ๐——๐—ผ๐—ฐ๐—ฒ๐—ป๐˜๐—ฒ๐˜€, ๐—ณ๐˜‚๐—ป๐—ฐ๐—ถ๐—ผ๐—ปรก๐—ฟ๐—ถ๐—ผ๐˜€ ๐—ฒ ๐—ฒ๐˜€๐˜๐˜‚๐—ฑ๐—ฎ๐—ป๐˜๐—ฒ๐˜€ ๐—ฑ๐—ฎ ๐—จ๐—ก๐—ง๐—Ÿ

๐—˜๐˜€๐˜๐—ถ๐—บ๐—ฎ๐—ฑ๐—ผ๐˜€ ๐—˜๐˜€๐˜๐˜‚๐—ฑ๐—ฎ๐—ป๐˜๐—ฒ๐˜€ ๐—š๐—ฟ๐—ฎ๐—ฑ๐˜‚๐—ฎ๐—ฑ๐—ผ๐˜€,

๐— ๐—ถ๐—ป๐—ต๐—ฎ๐˜€ ๐—ฆ๐—ฒ๐—ป๐—ต๐—ผ๐—ฟ๐—ฎ๐˜€ ๐—ฒ ๐— ๐—ฒ๐˜‚๐˜€ ๐—ฆ๐—ฒ๐—ป๐—ต๐—ผ๐—ฟ๐—ฒ๐˜€,

Antes de mais, gostava de vos dizer que รฉ com muita satisfaรงรฃo e honra que me encontro nesta cerimรณnia, nรฃo apenas enquanto Ministro de Ensino Superior, mas tambรฉm em representaรงรฃo de Sua Excelรชncia o Primeiro-Ministro que, por razรตes de agenda, nรฃo pรดde participar neste evento.

Gostaria de comeรงar por apresentar saudaรงรตes a todos os que participam nesta cerimรณnia, nomeadamente ao Magnรญfico Reitor, ร  estrutura dirigente, aos docentes e estudantes da UNTL.

Quero ainda apresentar saudaรงรตes e dar os meus parabรฉns aos estudantes finalistas que hoje recebem a graduaรงรฃo e tambรฉm aos seus familiares aqui presentes.

A graduaรงรฃo รฉ um momento importante para uma instituiรงรฃo de ensino superior, pois significa que a instituiรงรฃo soube criar condiรงรตes para que, ao longo de quatro anos, os estudantes que hoje se graduam aprendessem e respondessem positivamente a todas as exigรชncias acadรฉmicas que lhes foram feitas.

Neste sentido, felicito a UNTL, nomeadamente o Magnรญfico Reitor, a estrutura dirigente, todos os docentes e funcionรกrios, que tornaram possรญvel a finalizaรงรฃo do percurso acadรฉmico de cada um dos estudantes que hoje se apresenta ร  graduaรงรฃo.

Exelรฉnsia seรฑora no seรฑรณr sira, mak haโ€™u respeitu,

Haโ€™u hakarak felisita estudante graduadu sira hotu, neโ€™ebรฉ iha tinan tolu ka haat nia laran liubรก, hili tiha ona kursu iha universidade ida neโ€™e hodi halaโ€™o sira-nia estudu no, hafoin ho empeรฑu no dedikasaun makaโ€™as, sira konsege toโ€™o duni formasaun nia rohan.

Tanba razaun ida-neโ€™e maka, haโ€™u fรณ parabรฉns ba finalista sira tamba manรกn ona etapa formasaun nian. Ho ida neโ€™e, sira prepara-an didiโ€™ak ona atu kompete hodi tama iha merkadu traballu.

Haโ€™u hakarak aproveita oportunidade neโ€™e hodi fรณ omenajen ba finalista sira-nia famรญlia neโ€™ebรฉ mak ohin marka prezensa iha neโ€™e, tamba, maske durante neโ€™e imi helik deโ€™it iha kotuk, maibรฉ imi mak garante ona kondisaun materiรกl no afetivu ba imi nia oan sira nian neโ€™ebรฉ ohin hetan graduasaun. Ba ida-neโ€™e, vitรณria neโ€™ebรฉ ohin komemora iha fatin neโ€™e, sai hanesan vitรณria ba imi hotu nuโ€™udar famรญlia.

Serimรณnia graduasaun neโ€™e, hanesan mรณs vitรณria ida ba Timor-Leste, tamba kada joven neโ€™ebรฉ mak hetan graduasaun no kompleta ninia formasaun, ita-nia rai Timor mรณs hetan kualifikasaun rekursus umanus atu bele hadiโ€™ak ita-nia futuru, neโ€™ebรฉ sei mai ho ezijรฉnsia no dezafiu barak mak presiza tebes rekursus umanus ho kompetรฉnsias.

Bainhira haโ€™u partisipa iha serimรณnia graduasaun, haโ€™u sente konvensidu liutan katak, juventude nuโ€™udar rikeza boot Timor-Leste nian. Notรญsia diโ€™ak ida maka, estudu demogrรกfiku neโ€™ebรฉ ita hatene publika ona, hatudu katak ita-nia populasaun barakliu mak joven sira.

Tanba neโ€™e, bazeia ba dadus ida-neโ€™e, ita iha razaun atu bele optimista ba ita-nia futuru. Maske ita-nia populasaun barakliu maka joven, sira-neโ€™e nuโ€™udar deโ€™it rikeza potensiรกl nian, tan reprezenta deโ€™it oportunidade ida, maibรฉ ida-neโ€™e signifika laโ€™รณs garantia ba rikeza no prosperiedade iha futuru. Atu dehan katak, hanesan hateten iha liafuan Filozofia, joven hanesan kondisaun nesesรกria, maibรฉ seidauk sai nuโ€™udar kondisaun sufisiente.

Exelรฉnsia seรฑora no seรฑรณr sira, mak haโ€™u respeitu,

Atu transforma juventude potensiรกl sira ba forsa dezenvolvimentu Timor-Leste nian, ita presiza kontinua investe ho firmeza iha รกrea edukasaun, iha kualifikasaun profisionรกl no kursu sira neโ€™ebรฉ bele fรณ servisu ba ema ka kursu empregabilidade.

Empregabilidade husi kursu sira neโ€™e, sai nuโ€™udar fatรณr importante ida tanba, tuir dadus husi Organizasaun Internasionรกl Traballu nian (OIT), ajรฉnsia neโ€™ebรฉ pertense ba Organizasaun Nasoins Unidas nian, โ€œjovรฉn ida husi jรณven nain neโ€™enโ€, iha mundu, iha tinan 2021 la hetan servisu ka dezempregadu.

Grupu ka kamada juventude iha populasaun nia laran mak afetadu liu iha mundu, liuliu tambรก mosu krize tolu hanesan tuir mai neโ€™e: krize sanitรกria, neโ€™ebรฉ hamosu husi pandemia COVID-19, krize klimรกtika, neโ€™ebรฉ hamosu dezastre naturรกl no katรกstrofe, no krize jeopolรญtika, neโ€™ebรฉ mosu ho funu entre Rรบsia no Ukrรขnia.

Nuneโ€™e, importante atu instituisaun ensinu superiรณr sira presiza hanoin kona-ba situasaun foin-saโ€™e sira no presiza mรณs iha sensibilidade kona-ba sira nia kursu neโ€™ebรฉ mak fasilita sira tama iha merkadu traballu nian.

Oferta formasaun nasionรกl tenke tau atensaun ba tendรฉnsia mundiรกl ba รกrea formasaun hirak neโ€™ebรฉ mak tenke fรณ valรณr aโ€™as liu ba ohin no iha tempu oin mai, laโ€™รณs deโ€™it iha Timor-Leste, maibรฉ iha mundu tomak.

Subliรฑa tan katak, nesesรกriu tebes, liuhusi prosesu formativu, hahรบ husi kurrรญkulu rasik, Instituisaun Ensinu Superiรณr sira buka atu fรณ ka transmite kompetรฉnsia sira neโ€™ebรฉ permite sira-nia graduadu bele tama iha merkadu traballu nian.

Iha Karta Polรญtika Ensinu Superiรณr nian, ita define konseitu empregabilidade hanesan kapasidade potensiรกl husi ema neโ€™ebรฉ graduadu ona bele integra iha merkadu traballu nian no bele iha karreira ida tamba hetan ona kbiโ€™it no koรฑesimentu, valรณr no abilidade durante ninia perkursu akadรฉmiku. Atu salienta deโ€™it katak aspetu ida neโ€™e, tanba ita hanoin katak wainhira graduadu ida la hetan asesu ba serbisu, signifika investimentu ida neโ€™ebรฉ halo ba kapasitasaun rekursu umanu neโ€™e durante nia perkursu akadรฉmiku sai naben deโ€™it ka gasta saugati deโ€™it.

Ho liafuan seluk, atu dehan katak iha experiรฉnsia neโ€™ebรฉ mak akontese iha pasadu, lakon ka desperdรญsiu ba kapitรกl umanu sai hanesan tusan neโ€™ebรฉ todan ba nasaun sira. Bazeia ba konsiรฉnsia husi faktu ida neโ€™e maka VIII Governu Konstitusionรกl publika ona Dekretu-Lei Kurrรญkulu Padraun Nasionรกl Ensinu Superiรณr nian, hodi bele fรณ liรฑa orientasaun sira kona-ba kompetรฉnsia neโ€™ebรฉ estudante sira presiza atu hetan iha siklu ka nรญvel formasaun nian.

Nuneโ€™e mรณs, foin dadaun neโ€™e, ita implementa ona programa pilotu Estรกjiu Profisionรกl ba Mellรณr Graduadu sira, neโ€™ebรฉ sei atu kontinua nafatin iha tinan 2023. Programa ida neโ€™e sai nuโ€™udar baze ka embriaun iha inisรญu hodi bele hamosu Programa Nasionรกl Estรกjiu nian iha futuru.Iha aspetu ida neโ€™e, importante tebes atu ita-nia universidade pรบblika hametin ninia mekanizmu sira hodi bele asegura empregabilidade ba sira-nia graduadu, prinsipalmente liuhusi hametin relasaun ho entidade sira neโ€™ebรฉ bele fasilita estรกjiu kurrikulรกr no profisionรกl sira.

Ohin loron fundamentรกl katak formasaun iha Instituisaun Ensinu Superior sira bele iha integrasaun entre โ€œteoria no prรกtikaโ€ no mรณs entre โ€œpensamentu no asaunโ€. Instituisaun ka Universidade ida atu hetan rekoรฑesimentu ka sertifikadu ba kualidade sira-nia formasaun, mak presiza asegura kualidade ba sira-nia garduadu bele hetan asesu ba merkadu traballu. Ita tenke halo buat hotu neโ€™e ho dedikasaun no paixaun ba foin-saโ€™e, hodi bele garante properidade moris diโ€™ak ba futuru Timor nian.

Exelรฉnsia seรฑora no seรฑรณr sira, mak haโ€™u respeitu

Molok atu remata, haโ€™u hakarak hatoโ€™o hau-nia mensajen espesiรกl ba alin graduadu sira. Imi presiza iha konsiรฉnsia katak graduasaun neโ€™e importante tebes, maibรฉ ida neโ€™e laโ€™os dalan ikus liu iha imi nia formasaun, tamba, graduasaun neโ€™e loke perspetiva foun ba imi hodi iha posibilidade atu bele hakat liu tan ba oin no kontinua imi nia formasaun iha nรญvel pรณs-graduasaun nian.

Iha mundu tomak, ema barak mak hakarak tama ikus liu iha merkadu trabalhu, tamba sira presiza tempu atu reforsa lai sira-nia kualifikasaun. Iha aspetu ida neโ€™e, notรญsia diโ€™ak ne ‘e mak ita-nia Instituisaun Ensinu Superiรณr sira iha Timor-Leste, liuliu UNTL, hahรบ aumenta oferta kursu Mestradu nian, neโ€™ebรฉ sei fรณ oportunidade ba imi atu kontinua aprende klean liu tan, nuneโ€™e wainhira imi remata, imi preparadu no iha koรฑesimentu klean hodi bele partisipa iha merkadu traballu.

Iha posibilidade seluk mak imi tama kedas iha merkadu traballu. Maibรฉ imi presiza hatene katak profisionalizasaun iha imi nia servisu fatin sei ezije imi atu halo adaptasaun, kapasidade esforsu no disponibilidade atu kontinua aprende imi nia vida moris tomak.

Excelรชncias, Minhas Senhoras e Meus Senhores

A chave do sucesso รฉ โ€œaprender a aprenderโ€ e nunca pensar que jรก aprenderam tudo na universidade. Por isso, faรงo um apelo para que sejam sempre ativos e prรณ-ativos na vossa vida profissional para conseguirem melhorar todos os dias. Por exemplo, o lรญder fundador da naรงรฃo indiana, Mahatma Gandi, disse que: โ€œo futuro depende do que vocรช escolher fazer hojeโ€ e tambรฉm o polรญtico americano Abraham Lincoln escreveu que โ€œa melhor maneira de prever o seu futuro รฉ criรก-loโ€. Ou seja, o futuro de cada pessoa depende daquilo que fazemos agora e tambรฉm de estarmos disponรญveis para aprender continuamente.

Por ser hoje dia de festa, quero terminar desejando a todos os graduados as maiores felicidades pessoais e profissionais.

Muito obrigado.

0Shares